Blogovi po datumu

Tagovi

Statistika

  • 469
    Blogs
  • 52
    Active Bloggers
467 blogs
  • 01 Jan 2014
    Nesto korisno od A. Abrahamsberg   1. Što vam je potrebno: 1 žlica limunovog soka 2 žlice sode bikarbone, 200 ml vode Stavite otopinu u bocu s raspršivačem, poprskajte po hrani i ostavite da djeluje desetak minuta. Nakon toga isperite. 2. Što vam je potrebno: 200 ml vode, 100 ml vinskog octa, 1 žlica sode bikarbone Malo ekstrakta grejpfruta Poprskajte voce i ostavite da djeluje jedan sat prije nego ga operete i pojedete
    1796 Objavio/la Ambasador
  • Nesto korisno od A. Abrahamsberg   1. Što vam je potrebno: 1 žlica limunovog soka 2 žlice sode bikarbone, 200 ml vode Stavite otopinu u bocu s raspršivačem, poprskajte po hrani i ostavite da djeluje desetak minuta. Nakon toga isperite. 2. Što vam je potrebno: 200 ml vode, 100 ml vinskog octa, 1 žlica sode bikarbone Malo ekstrakta grejpfruta Poprskajte voce i ostavite da djeluje jedan sat prije nego ga operete i pojedete
    Jan 01, 2014 1796
  • 03 Nov 2016
    Svejedno je volimo li jednom, dvaput ili deset puta u životu – uvek smo pred situacijom koju ne poznajemo. Ljubav nas može odvesti i u pakao i u raj, ali uvek će nas bar negde odvesti. Treba je kao takvu prihvatiti, jer ona je hrana našeg postojanja. Ako je odbacimo, umrećemo od gladi gledajući bremenite grane na stablu života, bez hrabrosti da ispružimo ruku i oberemo plodove. TREBA IĆI ZA LJUBAVLJU MA GDE ONA BILA, čak i kada to znači provoditi sate, dane ili sedmice razočarenja i tuge. Jer u trenu kad krenemo mi u susret ljubavi, i ljubav kreće u susret nama... I spasi nas.   
    1791 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Svejedno je volimo li jednom, dvaput ili deset puta u životu – uvek smo pred situacijom koju ne poznajemo. Ljubav nas može odvesti i u pakao i u raj, ali uvek će nas bar negde odvesti. Treba je kao takvu prihvatiti, jer ona je hrana našeg postojanja. Ako je odbacimo, umrećemo od gladi gledajući bremenite grane na stablu života, bez hrabrosti da ispružimo ruku i oberemo plodove. TREBA IĆI ZA LJUBAVLJU MA GDE ONA BILA, čak i kada to znači provoditi sate, dane ili sedmice razočarenja i tuge. Jer u trenu kad krenemo mi u susret ljubavi, i ljubav kreće u susret nama... I spasi nas.   
    Nov 03, 2016 1791
  • 30 Oct 2016
    Pre svega da razjasnimo, ja sam osoba koja je jakooo tvrdoglava, kad zacrtam nešto sebi u glavu teško me uveriti u suprotno. Retko se svađam, ali kad se svađam vrca perje na sve strane, zato rado prećutim...aaaaaaaa toooooo nikako ne valja. Zašto? Znate onu čuvenu od Ive Andrića: " Dođu, tako, vremena, kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati!". Držim se te misli od Ive još od osnovne škole zahvaljujući mojoj profesorici srpskohrvatskog jezika koja nas je naučila značenju te reči... E, sad da se vratimo na tu stranu reč IZVINI. Kad se tako u mojim napadima, da kažem razmaženosti i tvrdoglavosti kažem nekom izvini, jel je vrcalo perje na sve strane smatram da sam pogrešila i uljudno od srca kažem IZVINI, obično mi odgovore:" Šta se izvinjavaš?! "Pa ljudi imam potrebu da se iskreno od srca izvinim, jel sam pogrešila. Što Vam je teško reći tu stranu reč IZVINI ? Nije lepo ako neko upotrebljava tu reč žargonski, potrebno je zaista od srca reći IZVINI. Vaša dela posle će Vas odati jeste li zaista mislili IZVINI ili ne.Dela ko dela pokazuju Vaš karakter, iskrenost, a bit u reči IZVINI je iskrenost, da zaista to mislite. Kao roditelj, od malih nogu sam svoje dete učila da kaže IZVINI kad pogreši, a Bogu hvala toliko je bio miran da je malo, malo morao izgovarati IZVINI mama...Učite vašu decu, naučite i vaše prijatelje da nije teško reći tu stranu reč IZVINI i da zaista to mislite. I još nešto nemojte posle tog IZVINI da pravite istu grešku zbog koje ste se izvinjavali, jel to onda nije od srca, nije iskreno... IZVINITE ako sam Vas malo ugnjavila, ali prosto sam imala potrebu napisati malo o toj famoznoj reči IZVINI .....
    1776 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Pre svega da razjasnimo, ja sam osoba koja je jakooo tvrdoglava, kad zacrtam nešto sebi u glavu teško me uveriti u suprotno. Retko se svađam, ali kad se svađam vrca perje na sve strane, zato rado prećutim...aaaaaaaa toooooo nikako ne valja. Zašto? Znate onu čuvenu od Ive Andrića: " Dođu, tako, vremena, kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati!". Držim se te misli od Ive još od osnovne škole zahvaljujući mojoj profesorici srpskohrvatskog jezika koja nas je naučila značenju te reči... E, sad da se vratimo na tu stranu reč IZVINI. Kad se tako u mojim napadima, da kažem razmaženosti i tvrdoglavosti kažem nekom izvini, jel je vrcalo perje na sve strane smatram da sam pogrešila i uljudno od srca kažem IZVINI, obično mi odgovore:" Šta se izvinjavaš?! "Pa ljudi imam potrebu da se iskreno od srca izvinim, jel sam pogrešila. Što Vam je teško reći tu stranu reč IZVINI ? Nije lepo ako neko upotrebljava tu reč žargonski, potrebno je zaista od srca reći IZVINI. Vaša dela posle će Vas odati jeste li zaista mislili IZVINI ili ne.Dela ko dela pokazuju Vaš karakter, iskrenost, a bit u reči IZVINI je iskrenost, da zaista to mislite. Kao roditelj, od malih nogu sam svoje dete učila da kaže IZVINI kad pogreši, a Bogu hvala toliko je bio miran da je malo, malo morao izgovarati IZVINI mama...Učite vašu decu, naučite i vaše prijatelje da nije teško reći tu stranu reč IZVINI i da zaista to mislite. I još nešto nemojte posle tog IZVINI da pravite istu grešku zbog koje ste se izvinjavali, jel to onda nije od srca, nije iskreno... IZVINITE ako sam Vas malo ugnjavila, ali prosto sam imala potrebu napisati malo o toj famoznoj reči IZVINI .....
    Oct 30, 2016 1776
  • 13 Sep 2013
    :)
    Majka i dečak hodaju plažom. U jednom trenutku dečak upita: „Mama, kako se čuva ljubav?" Mama ga pogleda i odgovori: „Zgrabi malo peska i stisni u šaku.“ Dečak stisnu šaku i što je više stiskao, to je više peska curelo iz nje. „Ali, mama, pesak mi beži.“ „Znam,sad potpuno otvori šaku.“ Dečak je posluša, ali u tom trenutku dunu vetar i odnese sav pesak sa dlana. „Ni ovako ne uspevam zadržati pesak.“ Na to majka sa smeškom na licu odgovori: „Sada uzmi malo peska u ruku i drži dlan kao da je u obliku kašike, dovoljno zatvoren da ga zaštitiš, a dovoljno otvoren da bude slobodan.“ Dečak učini kako mu je rečeno i pesak mu ostade na dlanu, dovoljno zaštićen od vetra i slobodan da ne klizi kroz prste. „Eto, tako se čuva ljubav.“ Šetajući netom pročitah ovo pa da podelim sa vama,da vas podsetim kako se čuva ljubav.
    1770 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    :)
    Majka i dečak hodaju plažom. U jednom trenutku dečak upita: „Mama, kako se čuva ljubav?" Mama ga pogleda i odgovori: „Zgrabi malo peska i stisni u šaku.“ Dečak stisnu šaku i što je više stiskao, to je više peska curelo iz nje. „Ali, mama, pesak mi beži.“ „Znam,sad potpuno otvori šaku.“ Dečak je posluša, ali u tom trenutku dunu vetar i odnese sav pesak sa dlana. „Ni ovako ne uspevam zadržati pesak.“ Na to majka sa smeškom na licu odgovori: „Sada uzmi malo peska u ruku i drži dlan kao da je u obliku kašike, dovoljno zatvoren da ga zaštitiš, a dovoljno otvoren da bude slobodan.“ Dečak učini kako mu je rečeno i pesak mu ostade na dlanu, dovoljno zaštićen od vetra i slobodan da ne klizi kroz prste. „Eto, tako se čuva ljubav.“ Šetajući netom pročitah ovo pa da podelim sa vama,da vas podsetim kako se čuva ljubav.
    Sep 13, 2013 1770
  • 21 Jan 2017
    ''Dobar dan profesore!'' -         ''E zdravo. Sedi tu sačekaj samo malo.'' Posle pet minuta buljenja u ekran kaže: ''E gde smo...šta smo...a da, ti si došla da popraviš osmicu kod mene iz elektrotehnike, jel tako?'' ''Tako je! Jedva čekam, mnogo sam učila.'' -         ''E pa znaš kako, mislim da ipak ne može više od osam, znaš...nije dobro ovo...'' (otvara moju ispitnu svesku i pokazuje prstom na zadatak) ''...ovo nije metod koji sam ja vama pokazivao.'' ''Kako nije? Ja sam ovaj zadatak učila iz sveske, nisam imala drugi način nego Vaš, sa predavanja.'' -        ''Ne, ne ovo nije način na koji sam ja predavao.'' Vadim svesku koju sam ponela za svaki slučaj, tražim taj zadatak, otvaram, stavljam je na njegov sto. -        ''Ne, ovo nije ono što sam ja radio, ne znam šta, ali ovo si ti nešto pogrešno radila sama.'' Zbunjeno gledam u njega, gledam u kolegu koji sedi u tom kabinetu, takođe čekajući svoj deo usmenog ispita. Kolega kome sam ja objašnjavala tu istu elektrotehniku par sati pred ispit. Kolega gleda u mene i mršti se u fazonu, nemam pojma o čemu pričate. ''Ali ne razumem profesore...već 3 puta izlazim na ispit, pokušavajući da popravim 8 na 10 i Vi ne želite ni da me pitate... Evo pitajte me nešto, bilo šta... Sećate se kad ste me prošli put pitali šta je magnetni fluks i sve o njemu... E pa ovog puta sam čitala o ogledima sa usamljenom metalnom konturom koja provodi struju i oko sebe pravi magnetni fluks, kako bih mogla više da odgovorim na to pitanje, zbog čega je to magnetno polje homogeno i gde su te linije koje nemaju ni početak ni kraj i zbog čega...'' -        ''Znam ja da si ti uporna, i veruj mi upornost se ceni, ali ja tebi neću dati 10.'' Kolega uskače: ''Profesore zašto maltretirate koleginicu?'' -        ''Vi se ne mešajte!'' Opa, pa on zna da persira. ''Ali ne razumem profesore... Jel Vi imate neki problem samnom, jel sam ja Vas nekako uspela da uvredim nečime?'' -        ''Znaš, ja tebe ne razumem, tako si lepa, plava, mlada devojka, koja umesto da se uda i pravi decu, ti učiš ovaj fakultet koji nije za tebe. Znaš, ti ne pripadaš ovde...'' Meni kreću suze na oči... Ne verujem šta slušam! Kolega me gleda, u fazonu 'nemoj, nije vredno'... -        ''Ne može 10.'' Počinjem da grcam od besa i suza i sve vreme pokušavam da se suzdržim, jer želim da ispadnem hrabra, da ne padnem toliko nisko da plačem u kabinetu profesora šoviniste, ali ne uspevam. Uzimam index, panično pakujem stvari, razmišljam o kolegi koji se zauzeo za mene i koga je sada profa verovatno uzeo za zub i neće ga pustiti da prođe, a šteta, baš sam mu lepo sve objasnila... Uspevam nekako da izgovorim ''Onda 8. Doviđenja!'' i napuštam njegov kabinet jednom za svagda. Krijem lice rukama od ostalih ljudi sa fakulteta, dok trčećim korakom odlazim do wc-a. Ulazim, zaključavam se i pucam! Posle 20 minuta uspevam da se utešim rečenicom da je do njega, a ne do mene i izlazim u hodnik. Ispred fakulteta srećem kolegu koji je polagao samnom, kome sam ja objašnjavala, koji puši cigaru i smeška se. Prilazim...Pitam ga kako je prošao, šta je dobio... Kaže: ''8, nije me ni pitao.'' STOP   Recimo da smo zamrzli poslednju scenu u kojoj moj kolega meni izgovara sudbodonosnu rečenicu odozgo. Sad zamislite kako se sve ovo premotava unazad sve do trenutka kada meni profesor kaže: ''Ne može 10.'' PLAY ''Ne može 10.'' Evo šta je trebalo da kažem: -        ''Kako to mislite ne može 10??? Jel to zato što sam lepa, plava, devojka, koja je odlučila da ne bude nečija žena ili nečija majka sa 20 godina, već da upiše težak fakultet i izbori se za svoja prava kao lepša manjina i izgradi sebi budućnost kakvu sama želim, a ne kakvu moj muž želi za mene??? Jel to zato što sam Vam već dokazala koliko mogu da budem uporna prijavljujući ispit i ispočetka učeći sve kako bih dobila više – što i zaslužujem? Da li zato birate da mi ne persirate? Da li mi se svaki put iza leđa smejete kada odem iz Vašeg kabineta misleći kako sam naivna i lakoverna što se džabe trudim? Da li uživate u tome? Da li Vam je sujeta toliko pojela zdrav razum?? Umesto da budete profesor o kome ću sutra sa zadovoljstvom pričati svojoj deci, kako me je motivisao da učim, Vi ste izabrali da budete najveći seronja koga se verovatno neću sećati za koju godinu? Umesto da nas motivišete, Vi birate da nas gazite jer Vam to ego govori da treba da radite. E pa neka Vam je na savesti moja osmica velika kao desetka. Ja sam barem položila. Žao mi je, ali Vi profesore, ste pali!''  
    1766 Objavio/la D Boyanna
  • ''Dobar dan profesore!'' -         ''E zdravo. Sedi tu sačekaj samo malo.'' Posle pet minuta buljenja u ekran kaže: ''E gde smo...šta smo...a da, ti si došla da popraviš osmicu kod mene iz elektrotehnike, jel tako?'' ''Tako je! Jedva čekam, mnogo sam učila.'' -         ''E pa znaš kako, mislim da ipak ne može više od osam, znaš...nije dobro ovo...'' (otvara moju ispitnu svesku i pokazuje prstom na zadatak) ''...ovo nije metod koji sam ja vama pokazivao.'' ''Kako nije? Ja sam ovaj zadatak učila iz sveske, nisam imala drugi način nego Vaš, sa predavanja.'' -        ''Ne, ne ovo nije način na koji sam ja predavao.'' Vadim svesku koju sam ponela za svaki slučaj, tražim taj zadatak, otvaram, stavljam je na njegov sto. -        ''Ne, ovo nije ono što sam ja radio, ne znam šta, ali ovo si ti nešto pogrešno radila sama.'' Zbunjeno gledam u njega, gledam u kolegu koji sedi u tom kabinetu, takođe čekajući svoj deo usmenog ispita. Kolega kome sam ja objašnjavala tu istu elektrotehniku par sati pred ispit. Kolega gleda u mene i mršti se u fazonu, nemam pojma o čemu pričate. ''Ali ne razumem profesore...već 3 puta izlazim na ispit, pokušavajući da popravim 8 na 10 i Vi ne želite ni da me pitate... Evo pitajte me nešto, bilo šta... Sećate se kad ste me prošli put pitali šta je magnetni fluks i sve o njemu... E pa ovog puta sam čitala o ogledima sa usamljenom metalnom konturom koja provodi struju i oko sebe pravi magnetni fluks, kako bih mogla više da odgovorim na to pitanje, zbog čega je to magnetno polje homogeno i gde su te linije koje nemaju ni početak ni kraj i zbog čega...'' -        ''Znam ja da si ti uporna, i veruj mi upornost se ceni, ali ja tebi neću dati 10.'' Kolega uskače: ''Profesore zašto maltretirate koleginicu?'' -        ''Vi se ne mešajte!'' Opa, pa on zna da persira. ''Ali ne razumem profesore... Jel Vi imate neki problem samnom, jel sam ja Vas nekako uspela da uvredim nečime?'' -        ''Znaš, ja tebe ne razumem, tako si lepa, plava, mlada devojka, koja umesto da se uda i pravi decu, ti učiš ovaj fakultet koji nije za tebe. Znaš, ti ne pripadaš ovde...'' Meni kreću suze na oči... Ne verujem šta slušam! Kolega me gleda, u fazonu 'nemoj, nije vredno'... -        ''Ne može 10.'' Počinjem da grcam od besa i suza i sve vreme pokušavam da se suzdržim, jer želim da ispadnem hrabra, da ne padnem toliko nisko da plačem u kabinetu profesora šoviniste, ali ne uspevam. Uzimam index, panično pakujem stvari, razmišljam o kolegi koji se zauzeo za mene i koga je sada profa verovatno uzeo za zub i neće ga pustiti da prođe, a šteta, baš sam mu lepo sve objasnila... Uspevam nekako da izgovorim ''Onda 8. Doviđenja!'' i napuštam njegov kabinet jednom za svagda. Krijem lice rukama od ostalih ljudi sa fakulteta, dok trčećim korakom odlazim do wc-a. Ulazim, zaključavam se i pucam! Posle 20 minuta uspevam da se utešim rečenicom da je do njega, a ne do mene i izlazim u hodnik. Ispred fakulteta srećem kolegu koji je polagao samnom, kome sam ja objašnjavala, koji puši cigaru i smeška se. Prilazim...Pitam ga kako je prošao, šta je dobio... Kaže: ''8, nije me ni pitao.'' STOP   Recimo da smo zamrzli poslednju scenu u kojoj moj kolega meni izgovara sudbodonosnu rečenicu odozgo. Sad zamislite kako se sve ovo premotava unazad sve do trenutka kada meni profesor kaže: ''Ne može 10.'' PLAY ''Ne može 10.'' Evo šta je trebalo da kažem: -        ''Kako to mislite ne može 10??? Jel to zato što sam lepa, plava, devojka, koja je odlučila da ne bude nečija žena ili nečija majka sa 20 godina, već da upiše težak fakultet i izbori se za svoja prava kao lepša manjina i izgradi sebi budućnost kakvu sama želim, a ne kakvu moj muž želi za mene??? Jel to zato što sam Vam već dokazala koliko mogu da budem uporna prijavljujući ispit i ispočetka učeći sve kako bih dobila više – što i zaslužujem? Da li zato birate da mi ne persirate? Da li mi se svaki put iza leđa smejete kada odem iz Vašeg kabineta misleći kako sam naivna i lakoverna što se džabe trudim? Da li uživate u tome? Da li Vam je sujeta toliko pojela zdrav razum?? Umesto da budete profesor o kome ću sutra sa zadovoljstvom pričati svojoj deci, kako me je motivisao da učim, Vi ste izabrali da budete najveći seronja koga se verovatno neću sećati za koju godinu? Umesto da nas motivišete, Vi birate da nas gazite jer Vam to ego govori da treba da radite. E pa neka Vam je na savesti moja osmica velika kao desetka. Ja sam barem položila. Žao mi je, ali Vi profesore, ste pali!''  
    Jan 21, 2017 1766
  • 21 Oct 2013
    . . . мириси женског буђења одкада знам за себе су ме узбуђивали на посебан начин ,скоро као Соломона, кадгод ,на помену имена Суламка.Беше поменута тамнопута и тајанствена вртигуза из Салема – Јерусалима чуварка винограда, но слуди Цара и када му се оне ноћи пре него што је започео изградњу Храма Бог јавио у сну и рекао да затражи све што зажели,пише ,Соломон пожеле једино да му дадне Суламку за жену и поред множине постојећих .Лепо у Песми над песмама млади Краљ прослави и веридбу са Њоме , стоји прибележено.Подреди Он за вољену жену и Мудрост и јож неке друге понуђене врлине,па што би се онда ја нико, дилемис’о када су Оне у питању. Јер нити ми је више стало до мудрости , имања, власништва,престижа,разумевања ,тјст нико то не нуди , нити одмене тражи.Ко лист сам на ветру ,благо ми је ,неурачунљивом за неке озбиљније подухвате, углавном где смисла све мање има.Трајем по инерцији и док ноћ мами дан покушавам га не-важностима употпунити да досада живчана неби узела маха,а што неваља, лекари указују.Егзистенцијални посао својим финансијским реципроцитетом више користи фамилији него мојим потребама којих и нешто немам,кад размислим , тјст толико ми мало треба -да ми ништа и нетреба, уствари.Једино женске ,које подразумевају и улагања уњих ,кваре концепцију и то целој замисли о безвезности свега даје нови замах ,па се ипак определих за самодоказивање како бих своју сујету ( које уопште немам ) задовољио бијо.И отуда веома синхронизовано ходамо Сујета ,ја, неважност & женске , тјс обрнутим редом, а све због Суламке која слуди Цара , спочетка овог кругоказа ,па како онда, јааадо ја ,да гузовртним туристкињама одолим ,а царски се не осећајући , питање је . . .   исповеда ми се 1 Крешимир,незнатега, начитан , док му шетамо миљеницу корњачу Муњу око тераријума ,ејлом (енглеско пиво , прим аут.) пристојно обојица грундирани.
  • . . . мириси женског буђења одкада знам за себе су ме узбуђивали на посебан начин ,скоро као Соломона, кадгод ,на помену имена Суламка.Беше поменута тамнопута и тајанствена вртигуза из Салема – Јерусалима чуварка винограда, но слуди Цара и када му се оне ноћи пре него што је започео изградњу Храма Бог јавио у сну и рекао да затражи све што зажели,пише ,Соломон пожеле једино да му дадне Суламку за жену и поред множине постојећих .Лепо у Песми над песмама млади Краљ прослави и веридбу са Њоме , стоји прибележено.Подреди Он за вољену жену и Мудрост и јож неке друге понуђене врлине,па што би се онда ја нико, дилемис’о када су Оне у питању. Јер нити ми је више стало до мудрости , имања, власништва,престижа,разумевања ,тјст нико то не нуди , нити одмене тражи.Ко лист сам на ветру ,благо ми је ,неурачунљивом за неке озбиљније подухвате, углавном где смисла све мање има.Трајем по инерцији и док ноћ мами дан покушавам га не-важностима употпунити да досада живчана неби узела маха,а што неваља, лекари указују.Егзистенцијални посао својим финансијским реципроцитетом више користи фамилији него мојим потребама којих и нешто немам,кад размислим , тјст толико ми мало треба -да ми ништа и нетреба, уствари.Једино женске ,које подразумевају и улагања уњих ,кваре концепцију и то целој замисли о безвезности свега даје нови замах ,па се ипак определих за самодоказивање како бих своју сујету ( које уопште немам ) задовољио бијо.И отуда веома синхронизовано ходамо Сујета ,ја, неважност & женске , тјс обрнутим редом, а све због Суламке која слуди Цара , спочетка овог кругоказа ,па како онда, јааадо ја ,да гузовртним туристкињама одолим ,а царски се не осећајући , питање је . . .   исповеда ми се 1 Крешимир,незнатега, начитан , док му шетамо миљеницу корњачу Муњу око тераријума ,ејлом (енглеско пиво , прим аут.) пристојно обојица грундирани.
    Oct 21, 2013 1764
  • 19 Aug 2013
    Ponekad padnemo svi na kolena poljuljani uzaludnim nadanjima, razocarani neostvarenim zudnjama shvatajuci koliko su dometi nasih snaga tek cestica svemira beskrajnosti malena. Gazimo tada sebe i sve izmisljene ideale svesni da snovima se ne bezi od reale gusimo jecaje, nemo poraz priznajemo... brodom zelja u luku samoce pristajemo. Retke su ruke sto zele da pociste te muke lakse je svima da vas okace na kuke zato hrabrosti treba smoci masku navuci, od sveta sakriti oci. Pad na kolena dostojanstveno krvlju zaliti pred svetom ni jednu suzu tuge proliti jer nema nesrece od toga vece kada vam zivima dusmani pale svece. Samotno vremenom rane zalizati poraze na trofejnu ogrlicu nanizati i kao ratnici staroga kova nikada ne odustati od svojih snova.
    1759 Objavio/la SeRgEj -
  • Ponekad padnemo svi na kolena poljuljani uzaludnim nadanjima, razocarani neostvarenim zudnjama shvatajuci koliko su dometi nasih snaga tek cestica svemira beskrajnosti malena. Gazimo tada sebe i sve izmisljene ideale svesni da snovima se ne bezi od reale gusimo jecaje, nemo poraz priznajemo... brodom zelja u luku samoce pristajemo. Retke su ruke sto zele da pociste te muke lakse je svima da vas okace na kuke zato hrabrosti treba smoci masku navuci, od sveta sakriti oci. Pad na kolena dostojanstveno krvlju zaliti pred svetom ni jednu suzu tuge proliti jer nema nesrece od toga vece kada vam zivima dusmani pale svece. Samotno vremenom rane zalizati poraze na trofejnu ogrlicu nanizati i kao ratnici staroga kova nikada ne odustati od svojih snova.
    Aug 19, 2013 1759
  • 06 Jun 2016
    Društvena mreža (takođe i socijalna mreža) je društvena struktura sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „čvorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interes, finansijska razmena, nedopadanje, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultujuća struktura često može da bude veoma kompleksna.   Analiza društvene mreže posmatra društvene odnose u terminima „čvorova“ i „veza“. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veze su njihovi međusobni odnosi. Može da bude više različitih veza između čvorova. Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenimproblemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova koji se proučavaju. Mreža može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a linije veze. Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Orkut, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.   Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. Veka. Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu. Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp… Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts).  
    1758 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Društvena mreža (takođe i socijalna mreža) je društvena struktura sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „čvorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interes, finansijska razmena, nedopadanje, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultujuća struktura često može da bude veoma kompleksna.   Analiza društvene mreže posmatra društvene odnose u terminima „čvorova“ i „veza“. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veze su njihovi međusobni odnosi. Može da bude više različitih veza između čvorova. Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenimproblemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova koji se proučavaju. Mreža može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a linije veze. Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Orkut, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.   Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. Veka. Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu. Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp… Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts).  
    Jun 06, 2016 1758
  • 18 Aug 2013
    "Nakon nekog vremena uvidiš tanku crtu između držanja za ruke i vezanja za dušu. I naučiš da voljeti ne znači oslanjati se, a da društvo ne znači sigurnost. I naučiš da poljupci nisu ugovori, a pokloni obećanja. I počneš prihvaćati svoje poraze uzdignute glave i otvorenih očiju, s ljupkosti odraslog čovjeka, a ne tugom djeteta. I naučiš da sve puteve moraš sagraditi danas jer je sutrašnje tlo isuviše nesigurno za planiranje.... Nakon nekog vremena, naučiš da i sunce opeče ako mu se previše približiš. Stoga sadi svoj osobni vrt i uređuj svoju dušu, umjesto da čekaš da ti neko pokloni cvijeće. I nauči da možeš mnogo toga pretrpjeti. Da si uistinu snažan, i da uistinu vrijediš."
    1754 Objavio/la SeRgEj -
  • "Nakon nekog vremena uvidiš tanku crtu između držanja za ruke i vezanja za dušu. I naučiš da voljeti ne znači oslanjati se, a da društvo ne znači sigurnost. I naučiš da poljupci nisu ugovori, a pokloni obećanja. I počneš prihvaćati svoje poraze uzdignute glave i otvorenih očiju, s ljupkosti odraslog čovjeka, a ne tugom djeteta. I naučiš da sve puteve moraš sagraditi danas jer je sutrašnje tlo isuviše nesigurno za planiranje.... Nakon nekog vremena, naučiš da i sunce opeče ako mu se previše približiš. Stoga sadi svoj osobni vrt i uređuj svoju dušu, umjesto da čekaš da ti neko pokloni cvijeće. I nauči da možeš mnogo toga pretrpjeti. Da si uistinu snažan, i da uistinu vrijediš."
    Aug 18, 2013 1754
  • 14 Jul 2016
    Svako od nas ima mogućnost za dva različita izbora o tome šta će učiniti sa svojim životom. Prvi izbor je da postanemo manje nego što možemo. Da zarađujemo manje. Da imamo manje. Da čitamo manje i mislimo manje. Da pokušavamo manje i da se disciplinujemo manje. To su izbori koji vode do praznog života. A drugi izbor? Da uradiš sve! Da postaneš sve moguće što možeš. Da pročitaš svaku knjigu koju možeš. Da zarađuješ maksimalno koliko možeš. Da daješ i deliš što više možeš. Da težiš i stvaraš i postižeš što je više moguće. Svako od nas ima izbora. Da uradi ili da ne uradi. Da bude ili da ne bude. Da bude sve ili da bude manje, ili ništa. Kao drvo, za sve nas bi bio vredan izazov da se ispružimo (razgranamo) i gore i dole i levo i desno, do punih mera naših sposobnosti. Zašto da ne uradimo sve što možemo, svakog momenta koji možemo, najbolje što možemo, i što duže možemo? Naš krajnji cilj u životu bi trebao da bude da ostvarimo što više našeg talenta i sposobnosti i volje. Zadovoljiti se manjim nego što možemo, znači pasti u bezvredne poduhvate. Rezultati su najbolja mera ljudskog napretka. Ne pričanje o dostignućima. Ne objašnjenja. Ne pravdanja. Rezultati! A ako su naši rezultati manje nego što nam naše mogućnosti pružaju, onda moramo težiti da postanemo više danas, nego što bi bili sutra. Najveća nagrada je rezervisana za one koji donose dosta vrednosti sebi i svetu oko njih, kao rezultat onoga ko su i šta su postali. 
    1732 Objavio/la Betty Boop
  • Svako od nas ima mogućnost za dva različita izbora o tome šta će učiniti sa svojim životom. Prvi izbor je da postanemo manje nego što možemo. Da zarađujemo manje. Da imamo manje. Da čitamo manje i mislimo manje. Da pokušavamo manje i da se disciplinujemo manje. To su izbori koji vode do praznog života. A drugi izbor? Da uradiš sve! Da postaneš sve moguće što možeš. Da pročitaš svaku knjigu koju možeš. Da zarađuješ maksimalno koliko možeš. Da daješ i deliš što više možeš. Da težiš i stvaraš i postižeš što je više moguće. Svako od nas ima izbora. Da uradi ili da ne uradi. Da bude ili da ne bude. Da bude sve ili da bude manje, ili ništa. Kao drvo, za sve nas bi bio vredan izazov da se ispružimo (razgranamo) i gore i dole i levo i desno, do punih mera naših sposobnosti. Zašto da ne uradimo sve što možemo, svakog momenta koji možemo, najbolje što možemo, i što duže možemo? Naš krajnji cilj u životu bi trebao da bude da ostvarimo što više našeg talenta i sposobnosti i volje. Zadovoljiti se manjim nego što možemo, znači pasti u bezvredne poduhvate. Rezultati su najbolja mera ljudskog napretka. Ne pričanje o dostignućima. Ne objašnjenja. Ne pravdanja. Rezultati! A ako su naši rezultati manje nego što nam naše mogućnosti pružaju, onda moramo težiti da postanemo više danas, nego što bi bili sutra. Najveća nagrada je rezervisana za one koji donose dosta vrednosti sebi i svetu oko njih, kao rezultat onoga ko su i šta su postali. 
    Jul 14, 2016 1732